Zašto kardiovaskularne bolesti ubijaju više žena nego rak dojke

Većina žena koje poznajem strahuju od raka dojke. Ima smisla jer će svaka osma od nas razviti rak dojke tokom svog života, što znači životni rizik od 12,5 posto i veći za one od nas s visokorizičnom mutacijom gena. Međutim, naš strah od raka dojke može maskirati još veći rizik: kardiovaskularne bolesti. Jedna od pet žena umire od kardiovaskularnih bolesti.Broj žena koje umru od kardiovaskularnih bolesti je sedam do deset puta veći od broja umrlih od raka dojke.
Žene razvijaju kardiovaskularne bolesti u mnogo mlađoj dobi nego ikada prije. Uprkos ukupnom smanjenju kardiovaskularnog mortaliteta, u bolnicama broj prijema s akutnim infarktom miokarda (srčani udar) je u porastu kod žena u dobi od 35 do 54,3 godine.

Faktori rizika za kardiovaskularne bolesti
Glavni faktori rizika su visoki krvni pritisak, nezdravi nivoi holesterola u krvi, dijabetes i gojaznost. Ponašanja koja povećavaju rizik uključuju pušenje, ishranu bogatu zasićenim mastima, trans mastima i holesterolom, konzumiranje previše alkohola i nedovoljno vežbanja.

Metaanaliza iz 2013. godine pokazala je da postoji sve više dokaza da preeklampsija, glavni uzrok morbiditeta majki, može biti i faktor rizika za buduće kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti. Istraživanja pokazuju da gestacijski dijabetes melitus (GDM), dijabetesa izazvanog trudnoćom, može povećati rizik od razvoja ne samo dijabetes melitusa tipa 2, već i kardiovaskularnih bolesti neovisno o dijagnozi tipa 2 dijabetes kasnije u životu.

Prijevremeni porođaj ili porođaj s malom porođajnom težinom za gestacijsku dob također može biti marker kardiovaskularnih bolesti.Određene komplikacije u trudnoći koje se razvijaju tokom perioda gestacije ili nakon porođaja mogu izložiti faktore rizika za KVB kod žena.

Smanjite rizik od kardiovaskularnih bolesti
Bolest srca je prvenstveno problem stila života što znači da postoji toliko kapaciteta da se ovi rizici smanje. Rizik od KVB-a možete smanjiti promjenama u ishrani, prestankom pušenja, promjenom vježbanja i dodavanjem ciljanih nutrijenata. Potrebno je razumijevanje vlastitog kvantificiranog zdravlja, zajedno sa samoosnaživanjem da bi ste spriječili kardiovaskularne bolesti.
Reference:
1. Centers for Disease Control and Prevention. https://www.cdc.gov/heartdisease/women.htm accessed November 20, 2019
2. Centers for Disease Control and Prevention. https://www.cdc.gov/heartdisease/women.htm accessed November 20, 2019
3. Arora S et al. Circulation. 2019 139 1047 1056
4. Brown MC et al. Eur J Epidemiol. 2013;28(1):1‐19.
5. Vrachnis N et al. Int J Endocrinol. 2012;2012:458610.
6. Smith GN et al. Obstet Gynecol. 2019;134(4):851‐862.
7. Smith GN et al. Obstet Gynecol. 2019;134(4):851‐862.
8. Jneid H et al. Circulation. 2008;118(25):2803‐2810.
9. Greenwood et al. Proc. Natl. Acad. Sci. USA. 2018;115:8569–8574.