Veza između nedostatka sna, metabolizma i debljanja

Dobra prehrana, adekvatna vježba i dovoljno sna su neophodni za zdravlje i sreću. Pa ipak, mnogima od nas je teško da naspaju dovoljno. Stručnjaci preporučuju da odrasli redovno spavaju najmanje sedam sati noću.[1],[2] U američkom istraživanju sprovedenom tokom 2007-2010, samo 60% ispitanika je postiglo ovaj cilj, dok je 37% izjavilo da spava šest sati. ili manje.[3]

Mnogi su svjesni kako nedovoljno sna može dovesti do umora i slabe koncentracije. (Ako ne, pitajte bilo kog novog roditelja ili oboljelog od hronične nesanice.) Ali jeste li znali da je nedovoljno sna povezano i sa nižim bazalnim metabolizmom, smanjenjem osjetljivosti na inzulin i povećanim debljanjem? [4], [5], [6] U jednoj recenziji se navodi: „Gubitak sna se pojavio kao faktor rizika koji se može uporediti sa fizičkom neaktivnošću za razvoj insulinske rezistencije, poremećene tolerancije na glukozu i dijabetes melitusa tipa 2.“[7] ]

Dokazi sugerišu da široko rasprostranjeni nedostatak sna može doprinijeti trenutnoj epidemiji gojaznosti.

Nedostatak sna također pojačava regulaciju hormona grelina koji stimulira apetit i povećava glad i unos hrane.[8] Nedostatak sna dovodi do povećane žudnje za slatkom hranom bogatom masnoćom, što može izazvati prejedanje.[9],[10],[11],[12],[13] Studija odraslih žena iz 2019. godine primijetila je da samo jedna noć u kojoj imamo skromno smanjenje sna (za samo 33%) povećalo je unos hrane za skoro 150 kalorija sljedećeg dana.[14] Ovi neprilagođeni odgovori mogu dovesti do povećanja tjelesne težine, posebno ako se javljaju kronično.[14]

Zapravo, dokazi sugerišu  da široko rasprostranjeni nedostatak sna može doprinijeti trenutnoj epidemiji gojaznosti.[15] Metaanaliza 11 različitih studija pokazala je da je kratko trajanje sna (šest sati ili manje po noći) povezano sa 45% povećanim rizikom od gojaznosti u poređenju sa normalnim snom.[16] Kod onih koji kratko spavaju, predložene su strategije za povećanje trajanja sna kako bi se spriječilo debljanje ili olakšalo gubitak težine.[15]

Možete li “nadoknaditi” izgubljeni san?

Dodatni san tokom vikenda uobičajena je strategija koju ljudi koriste za oporavak od gubitka sna nastalog tokom radne sedmice. Sigurno ako nadoknadiš te sate koje ti nedostaju tokom vikenda onda će sve biti u redu?

Ovo pitanje je istraženo u studiji objavljenoj u februaru 2019. godine.[17] Tim je prvo proučavao grupu od 14 mladih odraslih koji su spavali samo 5 sati svake noći tokom 9 uzastopnih noći, u poređenju sa drugom kontrolnom grupom koja je spavala do 9 sati svake noći. Osobe lišene sna grickale su više nakon večere i imale su oslabljenu osjetljivost na inzulin u poređenju sa kontrolnom skupinom.

Redovni produženi periodi zdravog sna najbolji su način da se izbjegnu metabolički efekti gubitka sna.

U trećoj grupi, dodatnih 14 učesnika koji su spavali samo 5 sati po noći tokom sedmice je tada bilo dozvoljeno da spavaju koliko su htjeli tokom vikenda. Nažalost, dodatni san za vikend nije spriječio debljanje ili smanjio osjetljivost na inzulin. Ovi nalazi sugerišu da spavanje tokom vikenda vjerovatno nije dovoljno za smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s nedostatkom sna tokom sedmice.[17] Redovni produženi periodi zdravog sna najbolji su način da se izbjegnu metabolički efekti gubitka sna.

Savjeti za poboljšanje sna

Da li vam je teško zaspati nakon napornog dana? Osobe s ovim problemom često imaju hiperaktivnost mozga što se može vidjeti na skeniranju mozga, a poznati su kao “visoko reaktivni spavači”.[18] Ovaj odgovor na stres sprječava nas da se odvojimo od okoline, što je preduvjet za miran san.[19]

Kako bi se smanjila hiperaktivnost mozga, naučnici predlažu smanjenje ukupnog nivoa fiziološkog i emocionalnog uzbuđenja prije spavanja.[20] Ovo uključuje isključivanje televizije i elektronskih uređaja prije spavanja; izbjegavanje kofeina i alkohola noću; učenje opuštanja ili meditacije; i smanjenje nametljivih misli koje nas sprečavaju da zaspimo.[20]

Određene prirodne aminokiseline, odnosno L-teanin (thee-ah-neen) i gama-aminobutirna kiselina (GABA), mogu nam pomoći da se dobro naspavamo. Pokazalo se da L-teanin, koji se nalazi u čaju, smanjuje psihološke i fiziološke reakcije na stres.[21],[22] Neki sedativi na recept djeluju sličnim mehanizmom, ali L-teanin podržava miran san bez sedacije.[21] , [23]

U nekoliko studija na ljudima pokazalo se da oralna primjena suplementa GABA ublažava anksioznost i poboljšava san.

GABA je neesencijalna aminokiselina koja se nalazi u smeđoj riži i fermentiranoj hrani.[24],[25] GABA se također proizvodi u tijelu od glutamata i funkcionira kao neurotransmiter.[26] Nizak nivo GABA je povezan sa anksioznošću, stresnim poremećajima i nesanicom.[27],[28],[29] Pokazalo se da oralna primjena suplementa GABA ublažava anksioznost i poboljšava san u nekoliko studija na ljudima.[30] [31], [32], [33]

Zanimljivo je da je studija objavljena u februaru 2019. godine pokazala da je kombinacija GABA i L-teanina bolja od bilo kojeg sastojka samog.[34] U životinjskom modelu, kombinacija GABA/teanina smanjila je latenciju spavanja (vrijeme potrebno da se zaspi) i poboljšala trajanje NREM spavanja (spavanje bez brzih pokreta očiju, dublji san za koji se smatra da odmara i mozak i tijelo).[34]

Ashwagandha (Withania somnifera) je botanički lijek koji treba uzeti u obzir kao dodatak za one koji imaju poteškoća sa spavanjem, kao i za neke od drugih gore navedenih problema. Osim što pomaže u regulaciji nivoa kortizola u tijelu,[35] podržava zdrav san,[36],[37] smanjuje želju za hranom uzrokovanu stresom,[38] i podstiče normalan nivo glukoze u krvi.[39]

Reference:

[1] Centers for Disease Control and Prevention (US). Are you getting enough sleep?. [Internet]. Atlanta (GA): Department of Health and Human Services; 2019 [cited 2019 May 15]. Available from: https://www.cdc.gov/features/sleep/index.html
[2] Hirshkowitz M, et al. National Sleep Foundation’s sleep time duration recommendations: methodology and results summary. Sleep Health. 2015 Mar;1(1):40-3.
[3] Cepeda MS, et al. Clinical relevance of sleep duration: results from a cross-sectional analysis using NHANES. J Clin Sleep Med. 2016 Jun 15;12(6):813-9.
[4] Chaput JP, et al. The association between sleep duration and weight gain in adults: a 6-year prospective study from the Quebec Family Study. Sleep. 2008 Apr;31(4):517-23.
[5] Buxton OM, et al. Adverse metabolic consequences in humans of prolonged sleep restriction combined with circadian disruption. Sci Transl Med. 2012 Apr 11;4(129):129ra43.
[6] van den Berg R, et al. A single night of sleep curtailment increases plasma acylcarnitines: novel insights in the relationship between sleep and insulin resistance. Arch Biochem Biophys. 2016 Jan 1;589:145-51.
[7] Saner NJ, et al. Is exercise a viable therapeutic intervention to mitigate mitochondrial dysfunction and insulin resistance induced by sleep loss? Sleep Med Rev. 2018 Feb;37:60-8.
[8] Morselli L, et al. Role of sleep duration in the regulation of glucose metabolism and appetite. Best Pract Res Clin Endocrinol Metab. 2010 Oct;24(5):687-702.
[9] Rihm JS, et al. Sleep deprivation selectively upregulates an amygdala-hypothalamic circuit involved in food reward. J Neurosci. 2019 Jan 30;39(5):888-99.
[10] St-Onge MP, et al. Sleep restriction leads to increased activation of brain regions sensitive to food stimuli. Am J Clin Nutr. 2012 Apr;95(4):818-24.
[11] Shechter A, et al. The role of sleep in the control of food intake. Am J Lifestyle Med. 2014 Nov 1;8(6):371-4.
[12] Nedeltcheva AV, et al. Sleep curtailment is accompanied by increased intake of calories from snacks. Am J Clin Nutr. 2009 Jan;89(1):126-33.
[13] Dashti HS, et al. Short sleep duration and dietary intake: epidemiologic evidence, mechanisms, and health implications. Adv Nutr. 2015 Nov 13;6(6):648-59.
[14] Yang CL, et al. Increased hunger, food cravings, food reward, and portion size selection after sleep curtailment in women without obesity. Nutrients. 2019 Mar 19;11(3):663.
[15] Leproult R, Van Cauter E. Role of sleep and sleep loss in hormonal release and metabolism. Endocr Dev. 2010;17:11-21.
[16] Wu Y, et al. Sleep duration and obesity among adults: a meta-analysis of prospective studies. Sleep Med. 2014 Dec;15(12):1456-62.
[17] Depner CM, et al. Ad libitum weekend recovery sleep fails to prevent metabolic dysregulation during a repeating pattern of insufficient sleep and weekend recovery sleep. Curr Biol. 2019 Mar 18;29(6):957-67.
[18] Riemann D, et al. The hyperarousal model of insomnia: a review of the concept and its evidence. Sleep Med Rev. 2010 Feb;14(1):19-31.
[19] Kalmbach DA, et al. Hyperarousal and sleep reactivity in insomnia: current insights. Nat Sci Sleep. 2018 Jul 17;10:193-201.
[20] American Alliance for Healthy Sleep (AAHS). Healthy Sleep Habits [Internet]. Darien (IL): American Academy of Sleep Medicine; 2017 [cited 2019 May 15]. Available from: http://sleepeducation.org/essentials-in-sleep/healthy-sleep-habits
[21] Kimura K, et al. L-theanine reduces psychological and physiological stress responses. Biol Psychol. 2007 Jan;74(1):39-45.
[22] White DJ, et al. Anti-stress, behavioural and magnetoencephalography effects of an L-theanine-based nutrient drink: a randomised, double-blind, placebo-controlled, crossover trial. Nutrients. 2016 Jan 19;8(1):53.
[23] Rao TP, et al. In search of a safe natural sleep aid. J Am Coll Nutr. 2015;34(5):436-47.
[24] Diana M, et al. Gamma-aminobutyric acid as a bioactive compound in foods: a review. Journal of Functional Foods. 2014 Sep 1;10:407-20.
[25] Oh SH, et al. γ-Aminobutyric acid (GABA) content of selected uncooked foods. Preventive Nutrition and Food Science. 2003;8(1):75-8.
[26] Goddard AW. Cortical and subcortical gamma amino acid butyric acid deficits in anxiety and stress disorders: clinical implications. World J Psychiatry. 2016 Mar 22;6(1):43-53.
[27] Lydiard RB. The role of GABA in anxiety disorders. J Clin Psychiatry. 2003;64 Suppl 3:21-7.
[28] Meyerhoff DJ, et al. Cortical gamma-aminobutyric acid and glutamate in posttraumatic stress disorder and their relationships to self-reported sleep quality. Sleep. 2014 May 1;37(5):893-900.
[29] Plante DT, et al. Reduced γ-aminobutyric acid in occipital and anterior cingulate cortices in primary insomnia: a link to major depressive disorder? Neuropsychopharmacology. 2012 May;37(6):1548-57.
[30] Abdou AM, et al. Relaxation and immunity enhancement effects of gamma-aminobutyric acid (GABA) administration in humans. Biofactors. 2006;26(3):201-8.
[31] Yoto A, et al. Oral intake of γ-aminobutyric acid affects mood and activities of central nervous system during stressed condition induced by mental tasks. Amino Acids. 2012 Sep;43(3):1331-7.
[32] Yamatsu A, et al. Effect of oral γ-aminobutyric acid (GABA) administration on sleep and its absorption in humans. Food Sci Biotechnol. 2016 Apr 30;25(2):547-51.
[33] Byun JI, et al. Safety and efficacy of gamma-aminobutyric acid from fermented rice germ in patients with insomnia symptoms: a randomized, double-blind trial. J Clin Neurol. 2018 Jul;14(3):291-5.
[34] Kim S, et al. GABA and L-theanine mixture decreases sleep latency and improves NREM sleep. Pharm Biol. 2019 Dec;57(1):65-73.
[35] Auddy B, et al. A standardized Withania somnifera extract significantly reduces stress-related parameters in chronically stressed humans: a double-blind, randomized, placebo-controlled study. J Am Neutraceut Assoc. 2008;11:50-6.
[36] Kaushik MK, et al. Triethylene glycol, an active component of Ashwagandha (Withania somnifera) leaves, is responsible for sleep induction. PLoS One. 2017 Feb 16;12(2):e0172508.
[37] Raut AA, et al. Exploratory study to evaluate tolerability, safety, and activity of Ashwagandha (Withania somnifera) in healthy volunteers. J Ayurveda Integr Med. 2012 Jul;3(3):111-4.
[38] Choudhary D, et al. Body weight management in adults under chronic stress through treatment with Ashwagandha root extract: a double-blind, randomized, placebo-controlled trial. J Evid Based Complementary Altern Med. 2017 Jan;22(1):96-106.
[39] Chaturvedi N, et al. Value added Indian flat breads with Ashwagandha and its glycemic response among normal healthy subjects. Asian J Dairy Food Res. 2018 Mar 1;37(1).
×